Znate li što je HYGGE?

Hygge je virus koji djeluje na primjenu načina života, utječe na uravnoteženje raspoloženja, stiže iz Danske i polako zahvaća cijeli svijet… 🙂

Što je hygge? Idemo otpočetka. Kako se uopće to izgovara?

Kako sam ja to razumjela, to vam je ono što na engleskom jeziku djelomično spada u izraz – cozy. Bosanka u meni viče: “To ti je, bona, najobičniji ćeif.” Onaj dio mene koji se formirao za života u Dalmaciji pak dobacuje: “Poooaaasti, brale, a to ti je uooono, znaš, kako bih ti rekla… Ajme, fali mi rič… Gušt! To ti je ono kad ti je lipo i kad guštaš, kad po tri ure moš pit kaaavu…”

Hygge je i sve ovo, ali i puno više. Opisuje i situacije i ugođaj i raspoloženje, a može se kao začin pridodati i drugim riječima i dobiti cijeli jedan novi vokabular kojim možemo opisati sve ono što nam je ugodno i opuštajuće.

Hygge je, najjednostavnije rečeno, vještina nalaženja radosti, ispunjenosti i životnog zadovoljstva u malim, svakodnevnim sitnicama. Kod Danaca je ovo, međutim, više dio nacionalne osobnosti nego vještina koja se svjesno savladava, ali kako već godinama Danska na raznim rang-ljestvicama kvalitete i zadovoljstva životom zauzima sam vrh, ostale zemlje sa iste rang-ljestvice žele znati – u čemu je tajna? Odgovor je: moramo naučiti kako hyggati. 🙂

Hygge je za bilo koga, kažu Danci, bez obzira tko je, iz koje zemlje dolazi, kojim jezikom govori, kojem se bogu moli, kolika su mu mjesečna primanja. Svatko hygga na svoj način.

Danci vam čak imaju i profesora koji proučava hygge – gospodin Jeppe Trolle Linnet, koji kaže da Danci hygge mogu zahvaliti svom podneblju i klimi koja kod njih vlada. U Danskoj je pretežno sivo i oblačno, kiši u prosjeku 170 dana u godini. Temperature su ljeti u prosjeku 17 stupnjeva Celzijevih, a zimi tek djeličak stupnja iznad ništice.

Ovo znači da se velik dio života odvija unutar doma, unutar četiri zida, unutar uskog kruga obitelji i prijatelja. U takvom meterološki negostoljubivom podneblju, lako je zamisliti da se romantizira boravak u zatvorenom. U vlastitome domu se grije i odmara i oporavlja do sljedećeg izlaska na hladnoću i vlagu, u maglu ispod oblaka.

Ima nešto u prirodi svakog čovjeka, kaže profesor Linnet, što naprosto traži ugodna utočišta. Zbog toga volimo kišne dane, dekice i mekane naslonjače, vatricu i tople napitke, ambijentalnu glazbu, prigušenu rasvjetu ukrasnih svijeća, vaze pune poljskog cvijeća, nenametljive boje i zaobljene oblike, prisnost i zajedništvo koje osjećamo u prisustvu obitelji i bliskih prijatelja.

Zbog toga volimo kafiće koji imaju “ono nešto” zbog čega želimo u njima provesti sate i sate u tišini, ispijajući čaj, kavu ili vino, čitajući ili tiho čavrljajući u ugodnom društvu. Zbog toga volimo vikende kada ne moramo nigdje i ne moramo ništa. Zbog toga volimo blagdane – jer se okupljamo i družimo, jer nikamo ne jurimo, jer se čini da nam vrijeme koje imamo malo duže traje. Hygge je čarolija svakodnevnog, ono što se novcem ne može kupiti.

Svaki čovjek, Danac ili Bosanac, osjeća hygge i zna točno kada mu je nešto – hyggelig. 🙂

Autorica ove knjige, danska glumica Marie Tourell Søderberg, kaže kako bi Danci bili izgubljeni bez svoje riječi “hygge”. Navodno toliko toga ne bi znali opisati, objasniti.

Ta riječ im je toliko bitna da postoji cijeli jedna mali hygge-rječnik koji popisuje izraze za osjećaje i ambijente koji su svima nama dobro poznati, ali mi možda u vlastitom jeziku nemamo zasebnu riječ za njih. Pogledajmo samo neke:

Caféhygge je, nije teško pogoditi, onaj osjećaj kada uživamo biti na kavici u nekom hyggelig kafiću. Efterårshygge je onaj hygge osjećaj koji donosi jesen. Hyggebajer je osjećaj koji opisuje provođenje ugodnog vremena ispijajući pivo s nekim. Hyggedag je dan bez obaveza, posvećen bauljanju okolo u potrazi za ugodnim aktivnostima. Moj dragi bi rekao, da prostite, bolikurčevdan.

Hyggeland je, recimo, nadimak za Dansku.

Meni najdraži izraz je možda hyggesyg – ono kad se razboliš, ali ne baš tako jako da dahćeš, stenješ, bljuješ i trčiš na toalet svako malo. Tek toliko da ne možeš ići u školu ili na posao, ali se možeš doma povlačiti u pidžami i mekanim papučama, gledati serije i filmove i bojkotirati dijetu jer ti treba puno meda i drugih slatkih stvari. 🙂 To je ono što više ni u teoriji ni u praksi ne postoji jednom kad rodiš.

Sve hygge-knjige koje ugledate (a već ih je tiskano nekoliko, no niti jedna u Hrvatskoj) donijet će vam zbirku savjeta kako dozvati ili namamiti (jer se ćeif ne može forsirati) hygge trenutke u svoj dom. Ova knjiga, recimo, opisuje kako pokušati stvoriti hygge u vlastitom domu – u kuhinji, dnevnom boravku, spavaćoj i radnoj sobi i drugim prostorijama u kući. Nudi savjete kako oživjeti ili tek stvoriti obiteljske tradicije ili oživjeti stare narodne običaje koje pamtimo iz djetinjstva, a koji nas garantirano mogu dovesti u hygge-raspoloženje.

Osim toga, knjiga nudi prijedloge hygge-aktivnosti za svako godišnje doba, a donosi i neke hygge-recepte iz tradicionalne danske kuhinje.

Knjiga je sama po sebi prekrasna – naslovnica je čarobna! A zbog gomile prekrasnih ambijentalnih fotografija kombiniranih sa zanimljivim prijelomom i minimalističkim, čistim fontom čini novu knjigu nenadmašno – hyggeligastom. 🙂