Ovu sam novelu čitala duže nego sam planirala, jednostavno sam uživala u stranicama koje sam pročitala, ali i u iščekivanju onih koje tek trebam pročitati.

A sada, ispred praznog Word dokumenta, ne znam od kuda bih počela. Moje oduševljenje trajalo je od korica do korica, pa i nakon sklapanja knjige. Razmišljala sam o radnji, likovima i opisima na putu do posla, dok sam radila, pa i navečer dok sam se spremala na počinak. Vjerujem da je tako djelovala novela i na ostale koji obožavaju britanske književnike.
Thomas Hardy bio je skromnog podrijetla. Inspiraciju za likove nalazio je u svojoj okolini, koja je bila surova prema svima – propadale su cijele velikaške obitelji, velika imanja su rascjepkana i prodana ili iznajmljena, običaju su zamrli kao što su prihvaćeni strani utjecaji. Svojim djelima najavljivao je kraj viktorijanskog doba, opisivao društvo onakvo kakvo je bilo bez uljepšavanja, te dolazio u sukobe sa svojim suvremenicima.
Tessa Durbeyfield i njena obitelj žive vrlo skromno u jednom selu u viktorijanskoj Engleskoj u vrijeme krize u 19. stoljeću. Jad i bijeda na svakom su koraku, a zdravlje njezinog oca nije najbolje. Ona je bila najstarija od braće i sestara i uvijek je pomagala i majci i ocu u poslovima.
“Sva su ta mlada bića bili putnici na Durbeyfieldovu brodu – i potpuno su ovisjeli o odluci ono dvoje odraslih Durbeyfielda u pogledu zabave, potreba, zdravlja, pa čak i opstanka. Ako bi glavari Durbeyfieldova kućanstva odlučili zaploviti u poteškoće, propast, gladovanje, bolest, poniženje, ili smrt, i to je pola tuceta malih zarobljenika iz potpalublja bilo prisiljeno ploviti s njima. Šest bespomoćnih stvorenja, koje nikad nitko nije upitao za bilo kakve uvjete, pod kojima žele živjeti, a još manje, da li žele živjeti u tako teškim prilikama, u kakve su upali time, što pripadaju nesređenoj kući Durbeyfielda.”

 

Tessin otac je susreo svećenika koji mu je natuknuo sumnju u njihovo obiteljsko prezime Durbeyfield, velika je vjerojatnost da potječe od nekoć moćne plemićke obitelji D’Urberville.
Otac alkoholičar i vječno bolestan objavljuje svoje nove obiteljske korijene u gostionici i sa suprugom odluči Tessu poslati k staroj imućnoj gospođi D’Urberville kako bi Tessu što bogatije udala. Ambicije Tessine majke bacaju Tessu u ruke spletkaroša Aleca D’Urbervillea koji radi samo na tome da potroši obiteljski novac na zabavu. Osim što im pravo prezime nije D’Urberville, jer su titulu kupili, on je lažljivac i manipulator, te iskoristi jadnu Tessu, koja se postiđena vraća roditeljima.

 

Rodila je dječaka, no on ne poživi dugo.  Sama ga krsti i pokapa, jer dijete nastalo u grijehu nema pravo na kršćanski pokop.
Tessa je skršena svojom sudbinom te ne izlazi, ne druži se,  povukla se u osamu kriveći sebe za svoju i djetetovu sudbinu. Kako im je novac prijeko potreban, mora otići na farmu krava te postati mljekarica. Na farmi susreće Angela Clarea, kojeg je prvi puta vidjela onog dana kada je njezin otac susreo svećenika i saznao za moguću vezu sa D’Urbervilleovima. Druge mlade mljekarice su zaljubljene u Angela, no on ubrzo shvati da je zaljubljen u Tessu. Tessa u početku zatomljuje svoje osjećaje, no kako je Angel bio uporan odluči im se predati i njih dvoje stupaju u brak na samu staru godinu. Tessa mu je zatajila Aleca, silovanje i umrlo dijete, i iako je htjela sve ispričati na dan vjenčanja, on nije htio slušati sve dok se nisu vjenčali. To ga je toliko streslo i ne želeći joj oprostiti, odlazi u Brazil i napušta je na čitavih godinu dana.
Kada se vratio shvaćajući da je bio nepravedan i želeći da mu oprosti njegovo ponašanje, situacija nije bila onakva kakvu je očekivao…
—o—
Thomas Hardy kroz Tessu osuđuje društvo i okolinu koji su uzroci Tessinih nevolja, bez obzira što griješi, Tessa ostaje čista i nevina u očima čitatelja; ona je žrtva.
Novela obiluje engleskim opisima prekrasne prirode, romantikom, lažima i spletkama, tugom i samoćom, ali i nadom. Jedan svijet je u rasulu, a budućnost ne čeka već se svi moraju – htjeli ili ne htjeli, snaći u onome što dolazi (propadanje sela, migracije u gradove i sl).
Tessa je ekranizirana, 1979. u režiji Romana Polanskog, te 2008. kao mini serija od četiri nastavka u kojima glumi Gemma Arterton neiskvarenu i naivnu Tessu.