Jučer tijekom jutra podijelila sam sa svojim pratiteljima na Instagramu i Facebooku vijest da će Netflix u suradnji s produkcijskom kućom 21 Laps započeti snimanje mini-serije po Pulitzerom nagrađenoj knjizi Anthonyja Doerra, “Svjetlo koje ne vidimo”.

Priupitala sam ljude na Instagramu kako bi ocijenili knjigu, ako su je pročitali, i prosječna ocjena za sada je 9/10, što je sjajno. Ova knjiga je zaista nezaboravna.

A kada se grupa knjigoljubaca uhvati razmišljanja o nezaboravnim knjigama koje se tiču neke teme, vrlo brzo se dosjete zapanjujućeg broja dobrih knjiga. I sama sam pročitala lijep broj fenomenalnih knjiga koje su, svaka na svoj način i iz svog kuta, iznosile na svjetlo dana jedan od milijardu načina na koje je taj rat mučio, ponižavao, doživotno traumatizirao i potpuno zatirao čitave generacije nedužnih ljudi.

Pa ipak, znala sam da postoji mnogo fantastičnih, potresnih knjiga – mnoge među njima sada već moderni klasici – koje nisam čitala. A kako ne volim pisati preporuke za knjige koje čitala nisam, zamolila sam predivnu i upućenu Instagram zajednicu (ne služi Instagram samo za sebiće – divna nova hrvatska riječ za selfie) da mi kaže koje knjige, čija se radnja vezuje uz Drugi svjetski rat, po njihovom mišljenju treba pročitati svatko, pa tako i ja.

Naravno da ljudi nisu ostali dužni – u manje od 24 sata su mi preporučili mnoštvo odličnih naslova, i ja primljene preporuke rado dijelim s vama. Sigurna sam da će nekome dobro doći kao orijentir i nadahnuće kod planiranja svog rasporeda čitanja.

Očito najpopularnija, najčitanija i najmilija među preporučenim knjigama je “Kradljivica knjiga” Markusa Zusaka, koju su Bibliovcini fanovi najčešće spominjali. I nju je, kao i “Svjetlo koje ne vidimo”, izdao Profil. Čula sam da su i jedna i druga knjiga rasprodane i da je teško doći do novih (ili starih) primjeraka, pa se nadam da će možda interes čitatelja biti signal nakladniku da se možda isplati dotisnuti nove primjerke ovih naslova.

Koji su drugi naslovi koje su pratitelji najčešće preporučivali? “Dnevnik Anne Frank”, naravno. Nedavno je vijest o izbacivanju ovog naslova s popisa školske lektire izazvala ozbiljan val nezadovoljstva među hrvatskim građanima, pa je bila pokrenuta i online peticija da se ovaj naslov vrati na popis.

Među najčešćim preporukama nalaze se i “Slavujeva pjesma” i “Zimski vrt” Kristin Hannah, “Sol u moru” i “Pomrčina srca” Rute Sepetys, “Noć” Elieja Wiesela, “Sarin ključ” Tatiane de Rosnay te, naravno, “Dječak u prugastoj pidžami” Johna Boynea.

Našlo se tu nekoliko (sada već) suvremenih književnih klasika koji su pobudili moje posebno zanimanje iz jednog posramljujućeg razloga – nisam ih čitala. Gledala sam filmove snimljene po nekima od njih, ali knjige nisam čitala. Dakle, eto mi prilika da na svoju TBR listu dodam onu Schindlerovu. Originalno se knjiga Thomasa Keneallya zvala “Schindler’s Ark”, ali je kod nas prevedena kao “Schindlerova lista”, baš kao što je nazvan i film snimljne po toj knjizi.

Na svoju TBR listu moram dodati i knjigu “Žena kojoj sam čitao” Bernharda Schlinka, pogotovo jer više nemam izlika da je ne pročitam. Doma mi, naime, stoji najnovije izdanje ove knjige kojoj je nakladnička kuća Vorto Palabra napravila pravi makeover.

Moram dodati i knjigu “Sestra Sigmunda Freuda” Goce Smilevskog, čija me “Heloiza ili povratak riječi” 2017. godine vrlo ugodno iznenadila. Dodajem također i “Grad lopova” Davida Benioffa, “Hotel na uglu gorkog i slatkog” Jamieja Forda, “Sašenjku” Simona Montefiorea.

U preporukama su se našle i dvije “Ruske zime”; jedna Briana Grovera i Jima Rickardsa, a druga Daphne Kalotay. Prva je pisana po istinitoj ljubavnoj priči između mladog britanskog inženjera Briana i bolničarke Yelene Golius, koju je upoznao dok je boravio u Sovjetskom Savezu kao zaposlenik privatne američke naftne kompanije. Zaljubili su se, vjenčali, a onda bili prisiljeni na razdvajanje nakon što je njemu istekla radna viza. No, Brian svoju rusku suprugu nije mogao zaboraviti, pa je, nekoliko godina kasnije, završivši tečaj za pilota, uhvaćen kao špijun kad je avionom ilegalno prešao granicu SS-a, želeći pronaći Yelenu.

Druga “Ruska zima” prisjećanje je bivše ruske primabalerine, Nine Revskaye, svojih dana u sovjetskoj Rusiji, kad je plesala za teatar Boljškoj. Ova priča je, međutim, potpuno izmišljena. 🙂

Kad već spominjemo knjige koje su pisane po istinitim događajima i po sjećanjima sudionika nekih povijesnih zbivanja, moram spomenuti dvije knjige koje su se našle u preporukama mojih pratitelja. Jedna je zbirka priča i sjećanja talijanskog Židova Prima Levija, “Zar je to čovjek” (kod nas je Fraktura 2017. godina izdala i tu i onu drugu knjigu, “Utopljenici i spašeni”), a druga je “Život uvijek ima smisla” austrijskog neurologa i psihijatra, Viktora Frankla, koji je većini čitatelja poznat zbog knjige “Čovjekovo traganje za smislom” u kojoj opisuje svoje iskustvo boravka u koncentracijskom logoru.

Ratovi, pogotovo ako veliki, privremeno ili zauvijek razdvajaju one koji se vole – roditelje i djecu, braću i sestre, prijatelje i ljubavnike. Moji dragi pratitelji preporučili su niz knjige u čijem su središtu boli ovakvih razdvajanja: “Tajne sretnoga života” Susan Meissner, “Djevojka koju si ostavio za sobom” Jojo Moyes, “Pisma izgubljenoj ljubavi” Ione Grey, “Sjene vječne ljubavi” Alyson Richman, “Moja druga polovica” Affinity Konar, “Oni koji nas spase” Jenne Blum.

Našlo se tu i nešto malo zanimljivijih, ozbiljnijih i neobičnijih preporuka. Među njima i jedan strip: “Maus” Arta Spiegelmana. “Život za životom”, neobičan roman Kate Atkinson, o ponavljanju života sve dok ga ne proživiš “kako treba”. Zatim je tu knjiga “Rat nema žensko lice” Svetlane Aleksijevič, “Tajanstveni plamen kraljice Loane” koju je napisao Umberto Eco, pa i izrazito potresna “Treblinka: put u tamu” Gitte Sereny.

Na popis je dospjelo i dvoje ljudi “iz Auschwitza”; jedan tetovirer (“Tetovirer iz Auschwitza” Heather Morris) i jedna bibliotekarka (“Bibliotekarka iz Auschwitza” Antonia Iturbea) za koju mi je zaista, ZAISTA čudno da nije prevedena kod nas, s obzirom na to koliko je “Kradljivica knjiga” bila popularna. Spoj Drugog svjetskog rata i knjiga i nas čitatelja je uvijek dobitna kombinacija!

I na kraju moram jednu meni izrazito dragu knjigu, čijem se prijevodu još uvijek tiho i usrdno nadam, “The Alice Network” autorice Kate Quinn. Upravo čitam njezinu najnoviju, “The Huntress”, i oduševljavam se. Zaista se nadam da će ove dvije uskoro ugledati hrvatski prijevod.

Eto ga! Ako postoji knjiga o Drugom svjetskom ratu koju naprosto obožavate, a NIJE pronašla put na ovaj popis, svakako mi dojavite, rado ću je dopisati!

Od srca hvala mojim dragim pratiteljima koji se ne oglušuju na moja bitna i nebitna Instagram-pitanja; da nije vas, ovog popisa ne bi bilo, a sigurna sam da će, kako sam napisala na početku, mnogima dobro doći. Zato vam čitav popis dajem u PDF formatu kojeg možete preuzeti ovdje.

Hvala na čitanju! Tipkamo se uskoro!